Upućivanje radnika u Njemačku: na što tvrtke moraju paziti (A1, minimalna plaća)

Što se pravno smatra upućivanjem u Njemačku?

Upućivanje (Entsendung) postoji kada poslodavac sa sjedištem u inozemstvu svoje radnike privremeno šalje u Njemačku kako bi ondje obavili rad ili uslugu — primjerice poljska građevinska tvrtka koja dovodi ekipu za grubu gradnju ili hrvatska montažna tvrtka koja postrojenja instalira kod njemačkog naručitelja. Odlučujuće: radni odnos s tvrtkom koja upućuje dalje teče, a posao u Njemačkoj vremenski je ograničen.

Za taj slučaj Njemačka ima gust skup pravila: Zakon o upućivanju radnika (Arbeitnehmer-Entsendegesetz, AEntG) i Zakon o minimalnoj plaći (Mindestlohngesetz, MiLoG) određuju koji njemački radni uvjeti vrijede i za upućene radnike — neovisno o tome koje pravo ugovor o radu inače bira. Uz to dolaze obveze prijave i dokumentiranja prema njemačkoj carini (Zoll) te pitanje socijalnog osiguranja.

Upućivanje treba razgraničiti od dvije druge situacije: prihvati li radnik sam njemački ugovor o radu, nema upućivanja — tada vrijede uobičajena pravila za zaposlene u Njemačkoj (o tome naš vodič Rad u Njemačkoj: prvi koraci). A tko radnike ne koristi za vlastite narudžbe, nego ih ustupa njemačkoj tvrtki, kreće se u području ustupanja radnika (Arbeitnehmerüberlassung), koje traži vlastito odobrenje i ovdje se ne obrađuje. Za klasično upućivanje — vlastito osoblje ispunjava vlastitu narudžbu u Njemačkoj — ovaj vodič vodi kroz najvažnije postaje. Tko točke poznaje i redom ih obradi, na sigurnoj je strani.

Što je potvrda A1 i gdje se traži?

Potvrda A1 (A1-Bescheinigung) srce je svakog upućivanja unutar EU-a, EGP-a i Švicarske u smislu prava socijalnog osiguranja. Ona dokazuje da upućeni radnik i dalje ostaje osiguran u sustavu socijalnog osiguranja svoje matične zemlje — i da zato u Njemačkoj ne nastaju doprinosi za socijalno osiguranje. Temelj je uredba EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (Uredba (EZ) br. 883/2004): kod privremenog upućivanja od predvidivo najviše 24 mjeseca ostaje primjenjivo pravo države koja upućuje.

Potvrda A1 uvijek se traži u matičnoj zemlji — kod ondje nadležnog nositelja socijalnog osiguranja, ne kod njemačkog tijela. U Poljskoj je to ZUS, u Rumunjskoj CNPP, u Hrvatskoj HZMO, u Mađarskoj nadležno upravno tijelo; svaka zemlja ima svoje mjesto obraćanja i sve češće elektroničke putove podnošenja. Zahtjev treba podnijeti prije početka posla, a potvrda bi za vrijeme rada u Njemačkoj trebala postojati — kod nadzora carine ili na gradilištima redovito se traži. U praksi se pokazalo dobrim: preslika kod radnika, izvornik ili digitalna verzija pri ruci u tvrtki.

Važno za same radnike: uz A1 ostaju zdravstveno osigurani kod kuće i za posjete liječniku u Njemačkoj koriste svoju europsku karticu zdravstvenog osiguranja (EHIC). Što bi upućeni radnici uz to trebali osobno riješiti — od pitanja prijave do bankovnog računa — saželi smo u zasebnom vodiču: Rad u Njemačkoj: prvi koraci.

Koji njemački radni uvjeti vrijede za upućene radnike?

Zakon o upućivanju radnika osigurava da zaposleni koji rade u Njemačkoj ne rade pod lošijim uvjetima nego što je ovdje uobičajeno — svejedno gdje im je poslodavac. Prisilno vrijede, među ostalim: zakonska minimalna plaća, njemačka najdulja radna vremena i najkraća razdoblja odmora, zakonski minimalni godišnji odmor te propisi o zaštiti na radu.

U određenim djelatnostima preko AEntG-a dodatno se primjenjuju kolektivni ugovori proširene primjene, koji tada vežu i inozemne poslodavce. U te djelatnosti spadaju, među ostalim, glavna i pomoćna građevinska djelatnost, čišćenje zgrada i njega (§ 4 AEntG). Za građevinske tvrtke osobito je važno: obveza sudjelovanja u postupku blagajne za godišnji odmor SOKA-BAU. Građevinske tvrtke koje upućuju načelno moraju plaćati doprinose njemačkoj blagajni za godišnji odmor — osim ako su već priključene usporedivoj ustanovi u matičnoj zemlji i od SOKA-BAU ishode oslobođenje. Tko građevinske usluge upućuje u Njemačku, tu bi točku trebao rano razjasniti jer su doprinosi osjetan kalkulacijski čimbenik.

Kolika je minimalna plaća u Njemačkoj 2026.?

Zakonska minimalna plaća od 1. siječnja 2026. iznosi 13,90 eura bruto po satu; 1. siječnja 2027. raste na 14,60 eura. Vrijedi za sve sate rada odrađene u Njemačkoj — izričito i za radnike koje upućuje poslodavac sa sjedištem u inozemstvu. Mjerodavno je mjesto rada, ne sjedište tvrtke. Kršenja su prekršaji i mogu se kazniti osjetnim novčanim kaznama; nadzor provodi Financijski nadzor rada na crno (Finanzkontrolle Schwarzarbeit) pri carini.

Jedna se točka u građevinarstvu često pogrešno prikazuje: granska minimalna plaća za graditeljstvo proširene primjene trenutno više ne postoji — prijašnja građevinska minimalna plaća istekla je krajem 2021. i nije produljena. Otada i na njemačkim gradilištima vrijedi zakonska minimalna plaća kao donja granica. Više kolektivne plaće glavne građevinske djelatnosti vežu samo tvrtke vezane kolektivnim ugovorom. Ipak oprez: u drugim djelatnostima (primjerice čišćenju zgrada ili njezi) i dalje postoje granske minimalne plaće proširene primjene iznad zakonske minimalne plaće, kojih se moraju držati i tvrtke koje upućuju. Prije svakog posla zato spada provjera koja se plaća za konkretnu djelatnost najmanje mora isplatiti — pouzdan su izvor pregledi njemačke carine (zoll.de) o važećim minimalnim radnim uvjetima.

Kako upućene radnike prijaviti njemačkoj carini?

Prije početka radova inozemni poslodavac svoje upućene radnike mora elektronički prijaviti carini — putem službenog Meldeportal-Mindestlohn (portal za prijavu minimalne plaće) Glavne carinske uprave na www.meldeportal-mindestlohn.de. Obveza pogađa poslodavce sa sjedištem u inozemstvu koji radnike upućuju u Njemačku u određenim gospodarskim područjima — među njima graditeljstvo, čišćenje zgrada i špediciju te ostale djelatnosti navedene u § 2a Zakona o suzbijanju rada na crno (Schwarzarbeitsbekämpfungsgesetz); isto vrijedi za inozemne ustupatelje koji radnike ustupaju u Njemačku.

Postupak je nekompliciran: jednokratno otvoriti korisnički račun na portalu, zatim za svaki posao predati prijavu s osnovnim podacima — među ostalim mjesto rada, početak i predvidivo trajanje djelatnosti te angažirani radnici. Nakon slanja dobivate potvrdu s ID-om prijave i vremenskim žigom, koju biste trebali sačuvati kao dokaz. Promijeni li se posao bitno (primjerice mjesto ili osoblje), prijavu treba ažurirati. Bez pravodobne prijave prijete novčane kazne — taj korak dakle čvrsto spada na kontrolnu listu prije svakog početka projekta.

Koje obveze dokumentiranja vrijede za vrijeme posla?

Njemačka od tvrtki koje upućuju traži potpuno dokumentiranje radnog vremena. Prema § 17 MiLoG (i usporednim odredbama AEntG-a) moraju se bilježiti početak, kraj i trajanje dnevnog radnog vremena svakog upućenog radnika — najkasnije do isteka sedmog kalendarskog dana nakon radnog dana. Zapisi se čuvaju najmanje dvije godine.

Uz to dolazi obveza držanja na raspolaganju: dokumentacija potrebna za carinski nadzor — dokazi o radnom vremenu, ugovori o radu odnosno dokazi o bitnim radnim uvjetima, obračuni plaća i dokazi o isplati — mora se držati na njemačkom jeziku i u Njemačkoj, tako da se pri nadzoru na mjestu rada može predočiti. U praksi to znači: pripremiti prijevode ugovorne dokumentacije, dosljedno voditi evidenciju sati (papirnato ili digitalno), isplate plaća dokumentirati provjerljivo. Financijski nadzor rada na crno provjerava upravo na gradilištima redovito i nenajavljeno — tko ima mapu spremnu, takve nadzore doživljava kao formalnost.

Zašto će vaš njemački naručitelj pomno provjeriti vašu usklađenost

Točka koju inozemne tvrtke često podcjenjuju: vaš njemački naručitelj ima golem vlastiti interes da se držite svih obveza. Razlog je takozvana odgovornost naručitelja (§ 13 MiLoG u vezi s § 14 AEntG): poduzetnik koji drugog poduzetnika angažira za radove ili usluge odgovara za isplatu minimalne plaće njegovim radnicima kao jamac — i to kroz cijeli lanac podizvođača. Ne isplati li podizvođač minimalnu plaću, njegovi se zaposleni mogu izravno obratiti glavnom izvođaču.

Zato njemački glavni izvođači od svojih inozemnih podizvođača redovito traže dokaze: potvrde A1, potvrde carinske prijave, dijelom potvrde o nepostojanju dugovanja od SOKA-BAU i ugovorna jamstva o isplati minimalne plaće. Tko tu dokumentaciju dostavi proaktivno i potpuno, stječe stvarnu konkurentsku prednost — uredna usklađenost na njemačkom je tržištu prodajni argument, a ne dosadan privjesak. Obrnuto vrijedi: manjkavi dokazi koštaju poslova još prije nego što se razgovara o cijeni.

Tko je odgovoran za smještaj upućenih radnika?

Češće nego što mnogi misle: poslodavac. Ovdje se prepliću dvije razine. Prvo, njemačko pravo zaštite na radu traži da smještaj koji poslodavac osigurava ili posreduje bude primjeren: Uredba o mjestima rada (Arbeitsstättenverordnung, prilog br. 4.4) i tehničko pravilo ASR A4.4 koje je razrađuje postavljaju zahtjeve za stambene prostore i spavaonice, opremu (kreveti, ormari koji se zaključavaju, stolovi, mjesta za sjedenje), sanitarne prostorije i popunjenost. Ne osigura li poslodavac smještaj sam, nego ga organizira preko trećih, i dalje ostaje odgovoran za njegovu primjerenost. Drugo, previsoki troškovi smještaja ne smiju izdubiti minimalnu plaću — obračunava li se smještaj s plaćom, carina pomno gleda.

Za tvrtke koje upućuju to znači: smještaj nije sporedna tema, nego dio usklađenosti — a ujedno i čimbenik motivacije i ostanka radnika. Upravo tu točku preuzimamo od vas: Anyrooms posreduje provjerene smještaje za radnike u cijeloj Njemačkoj — stanove i sobe s urednom opremom, u skladu s mjestom rada, razdobljem i veličinom ekipe, i za cijele ekipe te kod promjenjivih mjesta rada. Vi nam kažete projekt i broj osoba, mi isporučujemo odgovarajući smještaj zajedno s preglednim obračunom za vašu dokumentaciju. Tako jedna kritična točka kontrolne liste upućivanja ostaje pouzdano riješena.

Kontrolna lista upućivanja u pregledu

Prije posla: zatražiti potvrde A1 u matičnoj zemlji, provjeriti primjenjive minimalne radne uvjete za djelatnost (zakonska minimalna plaća, po potrebi granski kolektivni ugovor proširene primjene, kod graditeljstva: razjasniti pitanje SOKA-BAU), predati prijavu preko Meldeportal-Mindestlohn, organizirati smještaj i paziti na primjerenost. Za vrijeme posla: radna vremena dokumentirati u roku od sedam dana, dokumentaciju držati na njemačkom u Njemačkoj, A1 i EHIC kod radnika. Nakon posla: zapise čuvati najmanje dvije godine.

Trud je pregledan kada procedure jednom stoje — i dvostruko se isplati: izbjegavate novčane kazne i pred njemačkim naručiteljima nastupate kao pouzdan partner. Kod smještaja rado vam pomažemo od prvog projekta.